Pretražujući Internet, sadržaje na facebooku Zdenko Vuk je naišao na stranicu koja povezuje planinarenje i turističke staze duž naše morske obale i pomislio zašto ja ne bih sa svojim planinarskim Društvom pošao u tu avanturu. Cjelokupnom stazom do sada organizirano nitko nije prošao, a pogotovo nije hodao Istarskim dijelom staze, zašto mi ne bismo bili prvi.
Iznio je svoju ideju na glas i mi smo se s njom složili te krenuli u realizaciju.
U subotu 17.02.2018. godine na redu je bio još jedan u nizu izleta po Europskom hodočasničkom putu. Budući da smo u prošloj godini završili sa hodanjem po Mađarskom dijelu trase, na red je došla prva etapa hodanja u Hrvatskoj, dionica od Baranjskog Petrovog Sela do Bocanjevaca u dužini od 24 kilometra koje smo prehodali u osam sati hoda s pauzama. Nazočan je bio 21 planinar iz našeg društva, jedan planinar iz PD Krndija Našice te ukupno šest planinara iz PD Belišće, od kojih je troje prehodalo cijelu trasu, a troje nam se priključilo u Valpovu. Vrijeme je bilo ugodno za hodanje, poluoblačno sa sunčanim razdobljima i ne previše hladno, s obzirom na doba godine.
Hodanje smo započeli u pola devet kod groblja u Baranjskom Petrovom Selu, odakle smo krenuli prema centru sela, a zatim glavnom ulicom do kraja sela pa kroz polja prema Novom Bezdanu. To je malo baranjsko selo koje smo prošli za desetak minuta te nastavili preko poljskih puteva do nasipa uz Dravske kanale. Nakon 40 minuta hoda izašli smo na cestu Baranjsko Petrovo selo – Belišće i njome se uputili u pravcu Belišća. Zastali smo kod spomenika Hrvatskim braniteljima, zapalili svijeću i odali počast. Na izletištu „stara Drava“ napravili smo kraću pauzu, a zatim nastavili pješačkom stazom do Belišća gdje smo stigli oko 12 sati. Naš sljedeći cilj bila je crkva Sv. Josipa Radnika na ulazu u Belišće. Zahvaljujući našim ljubaznim domaćinima iz PD Belišće, koji su hodali s nama, imali smo priliku razgledati je i kratko se pomoliti u njoj. Put nas je dalje vodio ulicama Belišća sve do Valpova, preko Zelenog brijega i crkve Sv. Roka. U Valpovu smo opet napravili kratku pauzu kod kuće našeg prijatelja planinara Zorana Markovića. On i negova supruga ljubazno su nas počastili čajem, kavom, sokovima i domaćim delicijama.Tako okrijepljeni nastavili smo valpovačkim ulicama sve do centra grada, crkve Bezgriješnog začeća Blažene djevice Marije i dvorca Norman – Prandau,a zatim dalje prema izlazu iz grada u pravcu sela Gorica i Bocanjevci gdje smo i stigli oko 16.30 sati. Ondje nas je čekao autobus i sretne i zadovoljne vratio u Osijek.
U subotu 27.01.2018. godine održat ćemo markacističku akciju uređenja, čišćenja i markiranja staze od ceste kod Jankovačkog ulaznog mosta do kote 594 (greben Sokoline).
Polazak iz Osijeka je u sedam sati, ide se osobnim automobilima, a početak radova je u devet sati. Sa sobom ponijeti nešto od ručnog alata (škare, sjekiricu, manju pilu, rukavice…).
Doći u prikladnoj radnoj odjeći i obući.
Sve planinarke i planinare koji su se prijavili kao polaznici opće planinarske škole obavještavamo da će prvo predavanje biti održano 16. siječnja 2018. godine u prostorijama Društva, Strossmayerova 1, sa početkom u 17.30 sati.
Predavanja će se održavati utorkom od 17.30 do 19.45 sati.
Deset planinara iz našeg planinarskog društva je i ove godine bilo na planinarskom izletu Nepoznati Papuk povodom Međunarodnog dana planina. Izlet je dana 10.12.2017. godine po 12. put održan u organizaciji Parka prirode Papuk, odnosno njihovog rendžera Mire Mesića, a pod pokroviteljstvom udruge Slavonski planinari i Hrvatskog planinarskog saveza. Domaćin nam je ovaj puta bila općina Kaptol, na čijem se teritoriju odvijao veći dio izleta, a lijepo su nas ugostili u toplini svog vatrogasnog doma. Također, dvije povijesničarke – arheologinje uputile su nas u povijest istraživanja željeznodobnog loklaliteta po kome je ovo područje vrlo značajno u arheološkim krugovima. Riječ je o grobovima na dva lokaliteta, Čemernica i Gradci, koji datiraju iz starijeg željeznog doba, odnosno od 7. do 3. stoljeća prije Krista. Vrlo su bogati prestižnim predmetima, naoružanjem i vrlo finom keramičkom građom tipičnom za istočni halštatski krug. Do sada je istraženo 17 od ukupno 25 pronađenih grobova – tumula koji su karakteristični po tome što imaju oblik humka pravilnog kružnog oblika po čemu se odmah vidi da nisu prirodni. Na brdu Gradci pronađeno je i utvrđeno naselje po čemu možemo zaključiti da je kneževsko središte u Kaptolu imalo veliku važnost u komunikacijskoj mreži koja je tijekom starijeg željeznog doba povezivala razvijena kulturna i proizvodna središta u Grčkoj i Italiji s bogatim sjedištima halštatskih kneževa u središnjoj Europi.
Izlet je bio organiziran na dvije trase, kraćoj u trajanju od dva i pol sata hoda i dužoj u trajanju od pet i pol sati hoda. Kraća je obilazila arheološke lokalitete na Čemernici i Gradcu, a zatim se spuštala natrag u Kaptol. Duža trasa vodila nas je
