Poštovani posjetitelji,
Plan izleta našeg društva izrađen je s najboljom namjerom kako bismo vam pružili nezaboravna iskustva i trenutke provedene u prirodi. Ipak, želimo naglasiti da je plan podložan promjenama zbog različitih razloga, kao što su vremenske prilike, privatne okolnosti ili odluke izvršnog odbora društva.
Za svaki pojedini izlet uvijek se možete informirati kod zaduženog vodiča. Ako vodič nije naveden, sve dodatne informacije možete dobiti utorkom na sastanku društva, koji se održava u 19:30 na adresi J. J. Strossmayera 1, prvi kat.
Na sljedećoj poveznici možete preuzeti PDF dokument s planom izleta za ispis. Molimo vas da obratite pažnju na verziju dokumenta – ovdje će uvijek biti dostupna najnovija i ažurirana verzija plana!
Preuzmi plan izleta za 2026 godinu
Sretan put i uživajte u svakom koraku!


Opis
Poučna staza „Crkveni jarak“ nalazi se na trasi postojećeg šumskog puta (planinarske staze), te je opremljena signalizacijom (putokazima) i poučnim info panelima koji utječu na podizanje svijesti o važnosti očuvanja šuma i biološke raznolikosti.
Ova prekrasna šumska staza ima težu i laganiju rutu, prolazi uz potok, mali slap, do arheološkog lokaliteta „Bela crkva“, atraktivnog vidikovca Vis, pa sve do najvišeg vrha Moslavačke gore, Humke.
Bogatstvo flore i faune, te očuvanost prirode veliki su potencijali Moslavačke gore koje možete doživjeti kad prehodate ovu stazu.
Opis puta:
Staza 16,7 km, 6 sati hoda / ukupno 7 sata s pauzama, porast/smanjenje nadmorske visine +- 501mnv. Kondicijska zahtjevnost: K2 – umjereno teško (5 do 7 sati hoda), tehnička zahtjevnost: T1 – ne zahtjevno,
U slučaju lošeg vremena izlet se odgađa.
Cijena prijevoza po osobi: 35,00 EUR (minimalan broj sudionika 9, 18 ili najviše 27).
Plaćanje samo u gotovini kod vodiča/organizatora.
Hrana i piće: na stazi iz ruksaka / u vlastitom aranžmanu.
Prijave na izlet:
Darko Bušić, darko@imputo.hr Mob: 098/22-33-66 (poziv, SMS, Viber).
Uplate se primaju na sastancima društva utorkom (ranija uplata prijevoza rezervira mjesto).
VAŽNO! I za lakše planinarske izlete potrebna je određena razina kondicije. Planinarenje se bitno razlikuje od hodanja po ravnim gradskim ulicama – staze često vode uzbrdo, teren je neravan i nepredvidiv, a dodatni izazov predstavlja i nošenje ruksaka. Zbog svega toga, čak i na manje zahtjevnim turama, tijelo je izloženo većem naporu, pa je važno da sudionici budu svjesni vlastitih mogućnosti i pripremljeni na fizički angažman.
Oprema:
Napomene
KT HPO – 1. Moslavačka gora – vrh Vis
Vrh Vis, nešto niži od najvišeg vrha Moslavačke gore G. Humke, sa sjeverne strane obrastao je šumom, dok se s južne strane pruža vidik prema dolini Save. Oko 500 m zapadnije s uređenog vidikovca otvara se vidik od istoka do zapada od Zapadnog Papuka i najvišeg vrha Papuka, Psunja, Kričkog brda (Zmajevca) do Zrinske i Hrastovičke gore. U smjeru juga je dolina Save a na obzoru su vrhovi Kozare (BiH).
https://planinarski-portal.org/kt-hpo/info/1-moslavacka-gora-vrh-vis/
Garić grad
Garić grad je jedno od najstarijih srednjovjekovnih utvrđenih naselja u sjevernoj Hrvatskoj, smješten u srcu Moslavačke gore, blizu mjesta Podgarić. Uz poznati Medvedgrad, Garić grad zauzima važno mjesto u hrvatskoj povijesti, a njegov nastanak datira u 1256. godinu, kada ga je dao sagraditi ban Stjepan Šubić.
Osim vojno-obrambene uloge, Garić grad imao je i duhovni značaj. Godine 1295. dolazak pavlina, redovnika reda sv. Pavla pustinjaka, označio je osnivanje samostana, koji je postao važan religijski i kulturni centar. Samostan, s crkvom posvećenom sv. Mariji, dugo je bio središte vjerskog života ovoga kraja.
https://tzbbz.hr/turisti%C4%8Dka-ponuda/gari%C4%87-grad
Arheološko nalazište „Bela Crkva“
Podno najvišeg vrha Dugačkog brda na Moslavačkoj gori, u nepristupačnom klancu potoka Kamenjače, nalazi se najstariji pavlinski samostan na području današnje Hrvatske. Samostan Blažene Djevice Marije (Bela Crkva) osnovan je u drugoj polovini 13. stoljeća. Redovnici su tijekom 14. i 15. stoljeća brojnim darovnicama i oporukama postali vlasnici velikog broja posjeda, priskrbivši time ovom samostanu znatan političko-ekonomski značaj. Pavlini su samostan napustili radi sve osjetnije opasnosti od otomanskih napada u vremenu između 1520. i 1544. godine.
Istraživanja te usporedne konzervatorsko-restauratorske građevinske radove na moslavačkom pavlinskom samostanu Blažene Djevice Marije, jednom od najznačajnijih kasnosrednjovjekovnih sakralnih objekata kontinentalne Hrvatske, provodi Hrvatski restauratorski zavod od 2009. godine.


