Gorski kotar

lipanj 24, 2021 Jela Knežević

 Pomalo znatiželjni, pomalo uzbuđeni i pomalo nestrpljivi uputili smo se na naš prvi planinarski izlet. Krenuli smo od kuće već prije 5 kako bismo u dogovoreno vrijeme stigli kod našeg vozača Dragoljuba. Prilikom dolaska u Osijek na dogovoreno mjesto polaska počela su nam se ukazivati poneka poznata lica. U 6 sati krećemo iz Osijeka put Delnica.

Na odredište smo stigli oko 14 sati. Smjestili smo se u Planinarski dom Hajdova hiža u središtu Delnica. Imali smo početničku sreću i dobili sobu samo za nas.

Nakon što smo se smjestili, pojeli, popili slijedio je polazak na Veliki Drgomalj. Staza je bila nezahtjevna te smo na vrh stigli prije planiranog vremena. Na vrhu je uslijedilo kratko druženje, okrjepa, fotografiranje, uživanje u pogledu, te povratak u dom. Prilikom povratka imali smo usputno stajanje u Lidlu, koje je, iako nije bilo predviđeno planom puta, izazvalo oduševljenje planinara. Večer smo zasladili ukusnom štrudlom od borovnica. Uz druženje, pjesmu i smjeh završio je prvi dan.

U nedjelju je naše prvo odredište bila špilja Vrelo u Fužinama. No okruženi prekrasnom prirodom ipak smo se morali zaustaviti ranije kako bismo fotkali pogled koji nam se pružao. Kroz špilju Vrelo provela nas je vodička, za koju možemo reći da je bila stroga, ali pravedna…Ispričala nam je priču o pronalasku špilje, starosti špilje, te detaljima kojima špilja obiluje. Nakon posjeta špilji  uslijedilo je hodanje Preradovićevom stazom do Preradovićevog vrha. Uspon nije bio zahtjevan, a pogled na Fužine je bio predivan. Po povratku u Fužine imali smo slobodnog vremena koje smo iskoristili za vožnju kočijom oko jezera. Nakon povratka u Delnice slijedio je odlazak do park šume Japlenški vrh. U ograđenom zvjerinjaku uživali smo u blizini pitomog krda jelena lopatara. S obzirom da im je bilo vrijeme ručka imali smo ih priliku promatrati i fotkati iz neposredne blizine. Uspon do Japlenškog vrha mi se jako svidio, šuma je krasna, no ni ovaj uspon kao ni oni prethodni nisu mi bili zahtjevni. Na vrhu Irena je iskoristila priliku i pitala me imam li Pedesetliju…od tada sam imala J Na vrhu je ponovno uslijedilo druženje, okrjepa i fotkanje. Sretni i zadovoljni uputili smo se istim putem do doma. Neki planinari su produžili do Lidla, izgleda da ih se baš dojmio, a nekolicina se vratila u dom.

Nakon ispunjenog dana uslijedila je fina večera, druženje, pjesma, ples i zabava. Završio je i drugi dan.

 Treći dan pošli smo u kanjon Kamačnik. Do kanjona se dolazi kroz naselje Vrbosko. Staza uz rječicu je posve nezahtjevna, te smo putem susreli puno turista. Sam Kamačnik ostavlja bez daha, jednostavno ga morate posjetiti, riječima ga je teško dočarati. Dok ga ne posjetite uživajte u našim fotografijama.

Nakon brojnih stajanja za fotkanje vratili smo se na početak kanjona gdje se možete počastiti u nekom od ugostiteljskih objekata. Obzirom da je za naš kombi slijedio povratak za Osijek, počastili smo se ručkom. Nakon još malo šale, smijeha i druženja došlo je vrijeme povratka kući. Veći dio ekipe ostao je još jedan dan kako bi se popeli na vrh Bjelolasice.

Bio je ovo lijep početak jedne nove planinarske priče.

 

Dajana Jaklin

 

Pratite nas i lajkajte